HRVATSKI predsjednik Zoran Milanović komentirao je danas ponovljene ambicije američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, nazvavši taj otok “beskorisnim” u usporedbi sa Svalbardskim otočjem.
Milanović je istaknuo da Grenland ne predstavlja ključni faktor američke sigurnosti, osim u slučaju ekstremnog otapanja arktičkog leda koje bi dovelo do globalne katastrofe.
Umjesto toga, skrenuo je pozornost na Svalbard, norveški arhipelag koji, prema njegovim riječima, nudi veći strateški potencijal zbog nezaleđenog mora pod utjecajem Golfske struje, donosi Index.hr.
“Postoji, samo ne znam jesu u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardsko otočje. Ono pripada u principu Norveškoj. Ono je malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoji i to otočje. Grenland je beskoristan”, rekao je danas u izjavi koju je medijima dao u Čakovcu.
Svalbard je arhipelag u Arktičkom oceanu, smješten na pola puta između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola. Obuhvaća površinu od oko 61.022 km², od čega je 60% pod ledom.
Administrativno središte je Longyearbyen, naselje s oko 2.500 stanovnika koje čine Norvežani, Rusi i međunarodni istraživači.
Do početka 20. stoljeća Svalbard je bio “terra nullius” – ničija zemlja, korištena prvenstveno za lov na kitove i rudarstvo. Danas je otočje svjetski poznato i po Globalnom skladištu sjemena (Svalbard Global Seed Vault), koje čuva milijune uzoraka biljaka kao rezervu protiv globalnih katastrofa.
Moderna važnost Svalbarda nadilazi rudna bogatstva i seli se u sferu globalne komunikacije i visokih tehnologija. Na brdima iznad Longyearbyena smješten je SvalSat, najveća komercijalna zemaljska stanica za satelite u polarnoj orbiti na svijetu.
Zbog specifičnog položaja, Svalbard je jedno od rijetkih mjesta s kojeg je moguće komunicirati sa satelitima u svakom krugu njihove rotacije oko Zemlje, što ga čini nezamjenjivim za globalne GPS sustave, vremensku prognozu i vojni nadzor.
Ova digitalna nadmoć istovremeno je i izvor velike ranjivosti; arhipelag je s kopnom povezan optičkim kablovima na dnu mora čija su oštećenja posljednjih godina izazvala uzbunu u NATO-u, potaknuvši sumnje u sabotaže usmjerene na prekid protoka informacija.
Uz to, jedinstveni bezvizni režim koji Rusima omogućuje slobodan boravak i rad unutar granica jedne NATO države stvara teren za ono što obavještajne službe nazivaju hibridnim ratovanjem – od ometanja GPS signala do postavljanja podmorskih senzora.
Foto: Ured predsjednika
