Puno toga se dogodilo u Hrvatskoj i svijetu i previše se pitanja otvorilo i nagomilalo otkad su premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović posljednji puta sjedili i razgovarali za istim stolom.
Nisu to više samo rat u Ukrajini i odnosi unutar EU-a i NATO-a nakon ponovnog dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a, nego i novi rat na Bliskom istoku s ekonomskim rizicima koje donosi, odnosi Hrvatske i Izraela, naoružavanje susjedne Srbije, ali i stara neriješena pitanja oko popunjavanja upražnjenih veleposlaničkih mjesta, donosi N1 info.
Više je nego očito kako je krajnje vrijeme za sastanak. U utorak je Plenković uputio poziv Milanoviću s prijedlogom za sazivanjem sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu predlažući njeno održavanje bilo kojeg radnog dana u idućem tjednu.
“Pričekajmo da vidimo reakciju. Sve što je bitno će se raspraviti na tim sastancima, ako ih bude”, kazao je Plenković.
Dok se čeka odgovor s Pantovčaka, upitali smo iskusnog diplomata i političkog komentatora Mirka Galića smatra li da će sastanak biti održan i zašto bi u ovom trenutku bio važan.
“Stvara se atmosfera kao da se sastaju Putin i Zelenski. Tolike se barem čine razlike između Milanovića i Plenkovića, ali ne smatram da su nepremostive. Mislim da su one puno veće u očima građana i medija, nego što zaista jesu”, kazao je Galić.
Dodao je da taj sastanak kasni nekoliko godina.
“Vijeće za nacionalnu sigurnost nije se sastalo nekoliko godina, a Vijeće za obranu nije se sastalo godinu dana, otkako je odlučivalo o uvođenju vojnog roka. To znači da dvije krupne institucije – predsjednik države i predsjednik vlade, u tom vremenu nisu imali nikakvu komunikaciju. Svojedobno su se Stjepan Mesić i Ivo Sanader redovno sastajali svakog mjeseca na radnom ručku koji je jednom bio o trošku Pantovčaka, a drugi put o trošku Banskih dvora. Mislim da nam država nije toliko siromašna da ne bi mogla podnijeti troškove da se i Milanović i Plenković tako sastanu i usklade bar oko jelovnika. Znam da to nije lako jer Plenković ne jede ribu, ali vjerojatno jede sve ostalo.(smijeh) A ako bi ova šansa za sastanak propala, bio bi to veliki nesupjeh za obojicu”, ističe.
Galić kaže da to što je inicijativa potekla od Plenkovića govori kako je on sada u teškom položaju pred javnošću.
“No i Milanović bi preuzeo veliki rizik kada bi odbio Plenkovićev poziv. Stoga pretpostavljam da će do tog sastanka doći. Oni moraju izaći iz bunkera i razgovarati.”
Galić drži da su glavna prepreka različiti karakteri Milanovića i Plenkovića.
“Obojica su previše nezajažljivi kada je vlast u pitanju. Milanović pamti da je bio predsjednik Vlade i postavlja se kao da je to i dalje. Iako su mu ovlasti vrlo sužene, on ih kao predsjednik ima u područjima vanjske politike, sigurnosti i obrane. Tko god bio predsjednik, njegove se ovlasti ipak ne smiju zapostavljati ili podcjenjivati, pogotovo u svijetu kakav je danas. Proračunska sredstva za obranu penju se već na tri, četiri pa čak i pet posto. Veliki dio nacionalnog dohotka ide za vojsku i skoro da je usporediv s iznosom koji ide za obrazovanje, znanost i kulturu. Hoću time reći da predsjednik Republike, koji je istodobno i vrhovni zapovjednik vojske, ima puno veću ulogu nego što mu priznaje Plenković, ali manju nego što bi sam Milanović htio za sebe.”
Foto: N1 – Screenshot