Davor Šuker predvodi popis od čak četrnaest bivših hrvatskih nogometaša koji primaju trajnu mjesečnu naknadu za vrhunska sportska postignuća, popularno prozvanu “sportska mirovina”. Redakcija Teleskopa dobila je službeni popis korisnika od Ministarstva turizma i sporta, a na njemu se nalazi većina najvećih zvijezda brončane generacije Vatrenih iz Francuske 1998. godine, donosi ekskluzivno Teleskop.
Na popisu su tako Davor Šuker, Goran Jurić, Igor Tudor, Anthony Šerić, Goran Vlaović, Marijan Mrmić, Dario Šimić, Krunoslav Jurčić, Aljoša Asanović, Robert Jarni, Silvio Marić, Mario Stanić, Zvonimir Soldo i Robert Prosinečki. Svi oni ostvaruju pravo na trajnu mjesečnu naknadu u iznosu od 579,60 eura zbog osvojene brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj.
Posebno zanimanje javnosti mogla bi izazvati činjenica da su mnogi od njih pravo na ovu naknadu ostvarili već nakon 45. godine života, iako je riječ o sportašima koji su tijekom karijera igrali za najveće europske klubove i potpisivali višemilijunske ugovore. Istodobno, na popisu nema nekih od najpoznatijih imena brončane generacije. Prema dokumentu koji je Ministarstvo sporta dostavilo Teleskopu, Slaven Bilić, Dražen Ladić, Zvonimir Boban i Igor Štimac ne koriste pravo na “sportsku mirovinu”.
Ovaj ekskluzivni popis koji donosi Teleskop mogao bi izazvati burne reakcije u javnosti jer se ponovno otvara pitanje treba li država trajne sportske naknade isplaćivati i bivšim nogometašima koji su tijekom karijere zaradili golema sredstva na međunarodnom tržištu. Posebno zato što se istodobno godinama upozorava na katastrofalno stanje sportske infrastrukture, nedostatak dvorana, igrališta i terena te kronični manjak novca za razvoj mladih sportaša i amaterskih klubova. Dok milijuni odlaze na razne povlaštene naknade, brojni treneri, djeca i lokalni klubovi često nemaju ni osnovne uvjete za rad i trening.
Pojedini bivši nogometaši pravo na trajnu sportsku naknadu ostvarili su već nakon 45. godine života, dok većina građana Hrvatske za starosnu mirovinu mora raditi gotovo do 65. godine. Upravo taj kontrast izaziva najveće nezadovoljstvo dijela javnosti. Dok obični radnici desetljećima uplaćuju doprinose i jedva čekaju kraj radnog vijeka, bivši nogometaši, koji su često milijunaši, primaju dodatnu trajnu naknadu iz državnog proračuna.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj iznosi 717,47 eura, dok građani s manje od 19 godina staža u prosjeku primaju tek oko 357 eura. Oni s 30 godina rada imaju prosječnu mirovinu od oko 665 eura, dok tek radnici s više od 40 godina staža dolaze do prosjeka od 1.026 eura.
Istodobno, bivši Vatreni za broncu sa Svjetskog prvenstva primaju 579,60 eura mjesečno, i to neovisno o tome što su mnogi od njih već tijekom igračke karijere osigurali financijsku egzistenciju kroz velike transfere i bogate ugovore u europskim klubovima.
Kritičari upozoravaju kako država time šalje poruku da privilegirani sustavi vrijede za pojedince koji su već financijski zbrinuti, dok velik broj umirovljenika nakon desetljeća rada jedva preživljava s mirovinama koje su tek nešto više od sportskih naknada bivših nogometnih zvijezda.
Trajna novčana mjesečna naknada za vrhunske sportaše, u javnosti poznata kao “sportska mirovina”, jedno je od najizdašnijih državnih priznanja u hrvatskom sportu. Riječ je o doživotnoj naknadi koja se ne isplaćuje iz mirovinskog sustava HZMO-a, nego izravno iz državnog proračuna preko Ministarstva turizma i sporta. Pravo na nju imaju osvajači medalja na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskim igrama, Olimpijskim igrama gluhih te seniorskim svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima.
Da bi ostvarili pravo na ovu naknadu, sportaši moraju imati najmanje 45 godina života, hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, a ne smiju biti pravomoćno osuđeni za teža kaznena djela. Od 2023. godine pravo je prošireno i na trenere te izbornike koji su sudjelovali u osvajanju medalja, ali oni pravo mogu ostvariti tek nakon navršenih 55 godina života.
Visina naknade ovisi o uspjehu koji je sportaš ili reprezentacija ostvarila. Osvajači zlatne olimpijske medalje imaju pravo na iznos u visini 100 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj, što danas iznosi oko 1.449 eura mjesečno. Srebrna olimpijska medalja ili zlato sa svjetskog prvenstva donose 80 posto prosječne plaće, odnosno oko 1.159 eura. Bronca s Olimpijskih igara ili srebro sa svjetskog prvenstva donose oko 869 eura mjesečno.
Najniža kategorija odnosi se na brončanu medalju sa svjetskog prvenstva, kakvu imaju i brončani Vatreni iz Francuske 1998. godine. Oni danas primaju 40 posto prosječne neto plaće, odnosno 579,60 eura mjesečno.
Zakon o trajnim sportskim naknadama donesen je 2013. godine s idejom da država zaštiti vrhunske sportaše iz tzv. “malih sportova” koji su Hrvatskoj donosili olimpijske medalje, a nakon završetka karijere često ostajali bez ozbiljnih prihoda i egzistencijalne sigurnosti. Međutim, zakon nije predvidio imovinski cenzus pa su pravo na istu naknadu kasnije ostvarili i bivši nogometni milijunaši koji su tijekom karijera zaradili desetke milijuna eura. Drugim riječima, država nije razlikovala olimpijca koji nakon karijere jedva preživljava od nogometne zvijezde koja je zaradila milijune.
Posebno zanimanje izaziva činjenica da korisnici ovu naknadu mogu primati paralelno s redovnim radom, drugim poslovnim prihodima ili kasnijom starosnom mirovinom. Upravo zato posljednjih godina sve češće rastu rasprave treba li država trajne sportske naknade isplaćivati i bivšim sportskim milijunašima te trenerima koji su već financijski osigurani.
Foto: Screenshot_19-3-2026_12439_www.google.com_.jpeg