Samo pedesetak kilometara udaljen od Zagreba grad Karlovac je od svog postanka kao vojne utvrde bio važno strateško i prometno središte Hrvatske. Tijekom 20. stoljeća bio je i jak industrijski centar, ali rat devedesetih unazadio je taj grad pa mu počesto i blizina glavnog grada Hrvatske nije puno značila, štoviše u nemogućnosti da se nađe posao u samom Karlovcu građani tog grada su trbuhom za kruhom odlazili u nedaleku metropolu.
Danas je Karlovac tranzitno mjesto prema moru i najpoznatiji po onome što mu je sama priroda podarila: grad na četiri rijeke. Smješten u središnjoj Hrvatskoj na dodiru nizinske i gorske Hrvatske te Pokupja i Korduna, Karlovac je uokviren rijekama Kupom, Koranom, Dobrom i Mrežnicom. S obzirom na to da se nalazi u najužem dijelu Hrvatske, svega 50-ak kilometara udaljen od Slovenije i Bosne i Hercegovine, Karlovac ima važno prometno i gospodarsko značenje.
Karlovac je jedna od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji zna točan datum svog nastanka, 13. srpnja 1579. godine, a dobio je ime po svom osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom. To je ujedno početak gradnje karlovačke krajiške vojne utvrde zbog protuturske obrane. Prvu gradsku upravu Karlovac je dobio 1778. godine, a 1781. godine car Josip II dao mu je Povelju slobodnog kraljevskog grada.
Od svog osnutka do danas Karlovac se uvijek razvijao usmjeren cestama što povezuju Europu s jadranskim lukama. Tomu svjedoče i povijesne ceste Karolina, Jozefina i Lujzijana koje su omogućile Karlovcu u prošlosti, ali i danas da postane važno trgovačko odnosno prometno središte. Pored blizine Zagreba od glavne hrvatske luke Rijeke udaljen je 90-ak kilometara. Vrlo povoljan geoprometni položaj o gradu Karlovcu govore i udaljenosti do glavnih gradova šire regije. Ljubljanu i Karlovac povezuje 104 km zračne udaljenosti, do Sarajeva udaljenost iznosi 386 km, a od Budimpešte oko 400 km. Vrlo blizu nalazi se i glavni grad Austrije, Beč na udaljenosti od samo 410 km.
Kako navode njegovi kroničari Karlovac je građen i osmišljen po mjeri čovjeka: u zelenim dolinama četiriju rijeka, ispod Starog grada Dubovac, u stoljetnim perivojima i promenadama, biciklističkim stazama, u tradiciji kulture, športa, obrtništva i trgovine. – Neminovno, Karlovac je s takvim parametrima europska formula za ugodno življenje i poslovno ulaganje. Karlovac je jedinstven u poslovnim i razvojnim mogućnostima. Položajem na raskrižju najvažnijih hrvatskih i europskih autocesta i velikom blizinom dvjema susjednim državama, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, Karlovac ima veliki potencijal. Uz prometna čvorišta na rubu grada položene su poslovne zone, a istovremeno gradska jezgra ostala je sačuvana za ulaganja u čitavu lepezu turističko uslužnih, stambenih i sportsko rekreacijskih mogućnosti razvoja, navodi se na službenim stranicama grada.
I Karlovac se nalazi na onoj podugačkoj listi gradova i naselja gdje broj stanovnika nažalost opada. Od 1991. kad aje karlovac brojio 59.999 stanovnika, 2001. po popisu je bilo 49.082, a 2011. ta brojka je pala na 46.833 stanovnika.
Jedna od kulturnih institucija koja je svojim radom u posljednjim godinama obilježava ne samo karlovačku nego i hrvatsku kulturnu scenu je gradsko kazalište Zorin dom. Prve zabilježene predstave u Karlovcu održane su još u 17. stoljeću. Sve kreće od uprizorenja misionarske postaje zagrebačkih Isusovaca, zatim slijede gostovanja njemačke putujuće družine, pojavljuju se neka stremljenja, vođena Andrijom Ludovikom Adamićem, za izgradnju kazališne zgrade, koja nisu rezultirala izvršenim projektom, a od 1860. godine počinje i amaterska glumačka djelatnost u samom Karlovcu. Kazališne su se predstave u početku održavale u improviziranim dvoranama (gostionice, kavane, svratišta, kućne pozornice), a 1892. godine Karlovac dobiva dobro opremljenu i prikladnu dvoranu – Zorin dom. Tada Karlovac postaje grad s najjačim i umjetnički vrlo izraženim amaterskim, ali i poluprofesionalnim kazalištem.
Od 1945. godine počinje postupna profesionalizacija ansambla i od 1948. godine kazalište djeluje kao profesionalno – Karlovačko kazalište ili Narodno gradsko kazalište Karlovac. Kazalište je bilo djelomice i putujuće te je pokrivalo područja Gorskog kotara, Banije, Korduna i Like.
Danas Gradsko kazalište Zorin dom svoju djelatnost organizira kroz vlastite produkcije, gostovanja kazališnih predstava, koncerata, likovnih manifestacija i ostalih kulturno-umjetničkih djelatnosti u cilju zadovoljavanja kulturnih potreba stanovnika grada Karlovca i Karlovačke županije.
Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Karlovac zasigurno je jedna od obrazovnih institucija, koja svojim radom daje puni doprinos kvalitetnom odgojno-obrazovnom procesu te je ustanova u sadašnjosti, otvorena za nadolazeće promjene u budućnosti.
Piše: Ivica Buljan
Pozdrav
Pozdrav