Pri završetku je obnova Kapele sv. Martina u Podsusedu, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske i jedine srednjovjekovne crkve koja je još u sakralnoj funkciji u Zagrebu. Kako navode stručnjaci kapela sv. Martina vrijedna je kulturno-povijesna cjelina, koja se izdvaja svojom arhitektonskom, graditeljskom i ambijentalnom posebnošću. Predstavlja dragocjeni primjer očuvane sakralne baštine i svjedočanstvo dugotrajnog suživota prostora, povijesti i zajednice.
Nakon razornih potresa u Zagrebu 2020. oštećen je velik broj kulturnih dobara pa je tako i Kapela sv. Martina u Podsusedu zadobila pukotine na zidovima u eksterijeru i interijeru, oštećeno je krovište i pokrov. Sredstvima Ministarstva kulture i medija obnovljeno je krovište, limarija, zamijenjen je crijep, sanirane su pukotine na zidovima, restauratorski je obnovljen oslik te je očišćena i uređena spilja ispred kapele u kojoj je boravio pustinjak Martin u 10. stoljeću. Radovi su u završnoj fazi i potrebno je još dovršiti uređenje okoliša, odnosno ukloniti raslinje koje je u neposrednoj blizini.
Smještena sjeveroistočno od Susedgradskog brežuljka, Kapela sv. Martina jedna je od najstarijih sakralnih građevina u ovom dijelu Hrvatske. Pretpostavlja se da je sagrađena još u 10. stoljeću, a od 1287. do 1345. godine bila je u vlasništvu cistercita, čime svjedoči o svom važnom mjestu u srednjovjekovnoj crkvenoj povijesti. Kapela je temeljito obnovljena 1899. godine prema nacrtima arhitekta Hektora pl. Echkla, dok je svod svetišta oslikan 1930. godine. Danas se ističe jednostavnim zabatnim pročeljem, u čijem se središtu nalazi neogotički kameni portal, iznad kojeg se smjestila kamena rozeta i drveni zvonik sa zvonom iz 17. stoljeća.
Godine 2024. kapela je uvrštena u međunarodnu kulturnu rutu Vijeća Europe „Ruta Svetog Martina“ koja prolazi kroz više od 10 europskih zemalja u dužini od preko 5.000 km. Glavno obilježje spomenute rute je Stopa sv. Martina, rad francuskog kipara iz Toursa Michela Audiarda. Stopa se postavlja na sakralne ili kulturne objekte posvećene svetom Martinu i do danas ih je postavljeno nekoliko stotina diljem Europe.
Vijeće Europe pokrenulo je program Kulturne rute Vijeća Europe 1987. godine s ciljem otkrivanja i predstavljanja zajedničke bogate i raznolike kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te spajanje ljudi i mjesta u zajednički kulturni prostor.
Kulturne rute pokrivaju cijeli niz različitih područja, od arheologije, arhitekture i krajolika do religijskih utjecaja, od gastronomije i nematerijalne baštine do znamenitih osoba europske umjetnosti, glazbe i književnosti.
Program potiče edukativnu i kulturnu razmjenu, a obogaćivanjem kulturne turističke ponude otkriva manje atraktivne i poznate destinacije u kojima osnažuje društveni i ekonomski razvoj te kulturni i održivi turizam.
Otkad je Vijeće Europe 1987. godine predložilo prvu kulturnu rutu – Hodočasničku rutu Santiago de Compostela, do danas je certificirano 48 kulturnih ruta Vijeća Europe.
Republikom Hrvatskom prolazi 21 kulturna ruta, čime je Hrvatska prepoznata kao destinacija bogatog kulturnog naslijeđa. Putem različitih tema program podiže svijest o europskoj i hrvatskoj kulturi te potiče njezine građane na promišljanje o svojem nasljeđu, dok uključivanjem lokalnih projekata omogućuje samoodrživost i stvara kulturni kapital. Time je Hrvatska u samom vrhu promicanja svojeg nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog nasljeđa.
Više možete pogledati na podsused.hr/ruta-sv-martina/
