Poduzetnici koji žele zaposliti strane radnike su na rubu. Upozoravaju na brojne nelogičnosti u dugotrajnom i iscrpljujućem procesu, a neki tvrde kako je s novim zakonom sustav izdavanja dozvola za strane radnike prestao funkcionirati.
Poduzetnici koji žele zaposliti strane radnike su na rubu. Upozoravaju na brojne nelogičnosti u dugotrajnom i iscrpljujućem procesu, a neki tvrde kako je s novim zakonom sustav izdavanja dozvola za strane radnike prestao funkcionirati.
Premda je novi Zakon o strancima, koji je na snazi od 15. ožujka, trebao olakšati zapošljavanje stranih radnika, situacija je gora nego prije i prilično kaotična, kažu poduzetnici.
“Ovo što država radi je sramota! S novim zakonom sustav je prestao funkcionirati”, rekao je djelatnik jedne prijevozničke tvrtke za Dnevniik.hr.
“Imamo neriješene zahtjeve za dozvole iz listopada prošle godine, a ukupno nam stoji više od 100 zahtjeva. Dok čekamo da ih policija obradi, radniku moramo plaćati smještaj i osigurati automobil, što je 400 do 500 eura mjesečno po osobi. Zbog toga smo do sada izgubili stotine tisuća eura i ovo postaje neizdrživo”, tvrdi sugovornik.
U Hrvatskoj je za izdavanje dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), a zahtjev se podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili postaji. Zakonski rok za izdavanje dozvole je 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
“Kad dođemo i pitamo u kojoj su fazi naši zahtjevi, u policiji nam kažu da nemaju dovoljno ljudi. Podnosili smo tužbe za sporost administracije, pa sud odluči da moraju riješiti zahtjev u roku 30 dana. Onda ga u policiji odbiju, i to prema internom dokumentu u koji nitko ne može dobiti uvid pa ne znamo zašto je odbijen”, pojašnjava sugovornik.
Druga razina problema je, kaže, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koji provodi test tržišta rada i daje mišljenje poslodavcu prije podnošenja zahtjeva kod MUP-a. “S obzirom da nije riječ o deficitarnom zanimanju, preko HZZ-a trebamo objaviti oglas za zapošljavanje vozača, a onda oni naprave listu kandidata koji se mogu javiti na oglas. Od njih 28 javi se osam, a onda me jedan zove da je dobio drugi posao, drugi kaže da bi on radio od 8 do 16, uglavnom zaposlimo možda jednog. Kvotu za strane radnike ne možemo dobiti jer je HZZ kao poslao dovoljno ljudi, a prije izmjena zakona kvotu smo imali. Osim toga, HZZ je sklopio ugovor s Filipinima odakle se uvozi najviše radnika, no za naš posao oni se nisu pokazali osobito dobrima. Ako se dozvola i odobri za državljana neke druge zemlje, velika je vjerojatnost da će im viza biti odbijena ako nisu s Filipina”, kaže ovaj prijevoznik.Zbog dugotrajne procedure, problemi nastaju i s dokumentacijom koju poslodavci moraju predati uz zahtjev za dozvolom za boravak i rad. Naime, osim preslike ugovora o radu, za vozače treba predati i originalnu vozačku dozvolu te potvrdu o nekažnjavanju, koja vrijedi tri do šest mjeseci i koja se plaća.
“Totalni je nonsens da se traži originalna vozačka dozvola i potvrda nadležnog tijela da je original. Mi to dostavljamo MUP-u i onda se vozačke šalju na vještačenje. I uvijek ponište oko 20 posto. Za to vrijeme radnik koji je još u Indiji, recimo, nema svoju vozačku, a kada mu naš MUP poništi original, ne obavještava indijsku policiju da je vozačka falsificirana. Uglavnom, jedna suluda situacija, a ja mislim da je netko na višoj razini jednostavno odlučio da se uvoz stranih radnika oteža”, zaključuje sugovornik.
Da je broj stranih radnika u Hrvatskoj ove godine pao u odnosu na prošlu potvrđuju i službene brojke MUP-a. Od 01. siječnja do 30. rujna 2025. ukupno je izdano 136.194 dozvola, dok ih je lani u istom razdoblju izdano 158.837. Uvoz stranih radnika pao je za sve sektore i sve države osim za Filipine. Ove godine dozvolu za rad je dobilo 12.809 Filipinaca, dok ih je lani izdano 10.424. Najveći pad ima Bangladeš, a ove godine za njihove je državljane izdano četiri puta manje dozvola.
I u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) potvrđuju kako se trenutačno na izdavanje dozvole za boravak i rad čeka po nekoliko mjeseci.
Foto: Pixnio
