Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je danas izaslanstvo Državnog zavoda za statistiku koji ove godine obilježava 150 godina hrvatske statistike. Priča o službenoj statistici započela je 1875., kada je ban Ivan Mažuranić osnovao statistički ured.
Zavod je tijekom svoje povijesti nekoliko puta mijenjao naziv – od „Zavoda za statistiku i evidenciju“, preko „Zavoda za statistiku“ i „Republičkog zavoda za statistiku“, pa sve do današnjeg naziva – Državni zavod za statistiku – koji nosi od 1992. godine.
Na sastanku su predstavnici Državnog zavoda za statistiku, predvođeni glavnom ravnateljicom Lidijom Brković, upoznali predsjednika Milanovića s djelatnošću ove institucije koja je glavni nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske i glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim I međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku.
U tom smislu, naveli su suradnji s Europskim statističkim sustavom koji je osnovan kako bi se osigurala usporediva statistika na razini Europske unije. Riječ je o sustavu koji predstavlja partnerstvo između Eurostata (Statističkog ureda Europske unije), nacionalnih statističkih ureda i ostalih nacionalnih autoriteta statistike odgovornih za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike u svakoj državi članici.
Osim glavne ravnateljice Lidije Brković i njezine zamjenice Linde Kasalo Malić, na sastanku u Uredu predsjednika Republike bile su tajnice, načelnice i načelnik sektora, voditeljice službi te savjetnici Državnog zavoda za statistiku Ivana Aljinović, Andrea Galić Nagyszombaty, Milenka Primorac Čačić, Suzana Šamec, Marcela Gracin Fagač, Nada Pejić, Tomislav Cviljak, Marija Kamenski, Marija Miri, Vanja Mastelić, Branka Ostrman, Janko Kraševac i Silvija Hasanec Matanović.
Prvi ravnatelj ove važne institucije bio je Milovan Zoričić, stariji, rođen u uglednoj odvjetničkoj obitelji 1850. Uvijek su ga kao pravnika zanimale i gospodarske znanosti, kojima pripada i statistika. Budući da je bio izuzetno radoznao i držao važnim prikupljanje i praćenje statističkih podataka, njegov prvi korak u novoj ulozi bio je odlazak u Beč i Budimpeštu kako bi proučio rad tamošnjih statističkih ureda.
Kako stoji u u službenoj biografiji Milovana Zoričića (čiji je sin isto Milovan tekođer bio čuveni pravnik te pokretač i pisac prvih pravila nogometne igre u nas) tijekom studiranja bavio se i publicistikom, što je itekako vidljivo budući da je njegov rad u statističkom uredu obilježila vrijedna publicistička djelatnost. Puno je pisao i objavljivao, imajući na umu da su podaci koje je prikupljao i obrađivao vrijedna građa koja mora biti javno dostupna. Zahvaljujući zakonskoj obvezi, ali i njegovom angažmanu, danas, između ostalog, možemo čitati o zvanjima i zanimanjima žitelja Hrvatske i Slavonije te bivše Vojne krajine, i to u publikaciji “Popis žiteljstva i stoke od 31. decembra 1880”. Tako tamo možemo pročitati da se 44,97% “prisutnog građanstva” bavilo poljodjelstvom i šumarstvom, dok se vrlo mali dio ljudi, između 1% i 3%, bavio ostalim zanimanjima kao što su rudarstvo, obrt ili trgovina.
Imao je velike ambicije, ali sredstva koja je Kraljevski zemaljski statistički ured dobivao bila su relativno mala. Međutim, njegova upornost, ustrajnost i upravo ta ambicija, uz podršku kolege i pravnika Frana Vrbanića, rezultirali su bogatim skupom vrijednih statističkih podataka koji nam i danas mnogo znače. Pravi primjer toga jest izrada prvog Statističkog ljetopisa za godinu 1874. izdanog 1876., samo godinu dana od uspostave statističkog ureda.
Na mjestu pristava bio je 10 godina, sve do 16. veljače 1885., kada je donesen novi zakon o preustroju ureda. Time je Zoričić postao predstojnik, a deset godina kasnije, 1895., imenovan je za ravnatelja. Bio je član Međunarodnog statističkog instituta, Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, ali i Hrvatskog liječničkog zbora, odnosno Sbora liečnikâ kraljevina Hrvatske i Slavonije[2]. Umro je 30. listopada 1912.
FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Ana Marija Katić
