Povodom požara koji je zahvatio Vjesnikov neboder, javili smo se unuci njegovog autora, arhitekta Antuna Ulricha. Gioia-Ana Ulrich Knežević, vlasnica nakladničke kuće Lector, napisala je kratki komentar vezano za poznatu zgradu, a tim se povodom prisjećamo i njegova života.
“Plameni jezici progutali su noćas Eiffelov toranj zagrebačke civilne arhitekture. Jedan od simbola grada Zagreba. Zli jezici će pridodati da se medijska katedrala samo pridružila sunovratu tiskanog novinarstva, onoga što, osim u svjetonazorima, ostavlja jasne tragove i na rukama čitatelja, prenosi Jutarnji list.
Godinama zapušten neboder sa sobom je odnio i tisuće dobrih sjećanja. Djedov projekt 70-ih je godina predstavljao smjelu interpolaciju zapadne filozofije materijala i prostora u prisavski zagrebački ambijent. Lijepo se uklopivši u mizanscen novije gradnje socijalističkog tipa, Vjesnikov se neboder prometnuo u najmarkantniju točku južnih gradskih veduta. Zagrepčanima je već postao dijelom nezaobilaznog urbanog identiteta, a putnicima namjernicima prijeko potreban orijentir za snalaženje u glavnom gradu.
Tužna sam. Tužan bi bio i moj djed.”, komentirala je Gioia-Ana Ulrich Knežević.
Arhitekt Antun Ulrich bio je jedan od ključnih promicatelja hrvatske moderne, autor golemog i kvalitetnog opusa u arhitekturi i urbanizmu, osnivač i profesor Arhitektonskog fakulteta u Skoplju te dobitnik više nagrada za životno djelo. Također, izvorni kajkavac, šarmantan i originalan sugovornik.
Obitelj Ulrich bila je dobro znana u Zagrebu. Njegov otac bio je krajem 19. stoljeća vlasnik staklarne i radionice za uokvirivanje slika u Ilici 54, koja je od 1909. godine, preseljenjem u Ilicu 40, postala Salon Ulrich, okupljalište intelektualaca i umjetnika, osobito slikara.
“Podrijetlom smo Sudetski Nijemci. Naš prvi predak stigao je u Đakovo krajem 17. stoljeća i, kako je bio orguljaš, zaposlio se u Đakovačkoj katedrali”, rekla je svojevremeno u intervju Globusu Gioia-Ana Ulrich Knežević, koja je predavala na germanistici Filozofskog fakulteta.
Šezdesetih godina projektirao je i izveo kompleks Bolnice JRM u Splitu. Prije rata radio je i na gradnji bolnice Rebro.
Foto: Ivan Šabić
