Kada političari nemaju rješenja za društvene izazove, oni onda uzimaju emocije i time polariziraju ljude u maniri – ‘zavadi pa vladaj’, kazala je Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti u HTV-ovoj emisiji ‘Otvoreno’, govoreći o tome koliki je utjecaj govora mržnje političara na porast nasilja. Sugovornici su u emisiji komentirali i uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića.
Uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića doista je ozbiljan udar za hrvatsku vlast. Jedan stup represivnog aparata uhitio je čelnika drugog stupa.
‘To podsjeća na onu priču o legendarnoj egipatskoj zmiji koja sama ždere svoj rep. Ali kad se netko hoće razveseliti, treba napomenuti da je to zapravo simbol vječnog kruga. Dakle, to ostaje zatvoreni krug. Stvari se neće bitno promijeniti. To je udar zato što se pokazalo da u vrhu represivnog aparata postoji ozbiljna sumnja na korupciju, a to su oni koji bi trebali biti čuvari, rekao je politički analitičar Žarko Puhovski u Otvorenom, podsjetivši na rimsku uzrečicu ‘Tko će čuvati čuvare’.
‘Prihvaćeno je to da su političarke i političari često korumpirani i da je to na lokalnoj upravi, da toga ima u sveučilištu, zdravstvu itd. A sada kad imate i unutar ovog aparata, to je doista opasno’, dodaje.
Jerko Trogrlić, politički i komunikacijski analitičar, smatra da se danas dogodila jako loša stvar za hrvatske institucije. Koliko god nekome, kazao je, bivši glavni inspektor bio mrzak, zapravo je čelnik jednog represivnog aparata uhićen zbog sumnje na ozbiljno djelo korupcije. Naglasio je kako čelnik jednog represivnog aparata nije zaštićen, odnosno danas je procesuiran. Spomenuo je i da su “ispod radara” prošle ostale smjene koje su se danas dogodile te da se one manje tiču društva, a više HDZ-a, odnosno unutarstranačkih odnosa u HDZ-u. Osvrćući se na tumačenje iz Vlade kako je tu riječ prvenstveno o primjene novog Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i da je taj zakon donesen u sklopu hrvatskog pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Trogrlić je kazao kako se s tim baš i ne bi složio. Puhovski je istaknuo kako se danas dopustilo da bitna stvar, odnosno rasprava o proračunu, padne u drugi plan.
‘Država je demokratska onoliko koliko je proračun glavno političko pitanje, a kod nas je to uvijek trećerazredno pitanje’, kazao je Puhovski.
Nedavno je na HRT-u objavljena anketa o utjecaju govora mržnje političara na porast nasilja. Da je to utjecaj u velikoj mjeri kazao je 58,1 posto građana, 19,6 posto ih smatra da je to osrednje, 14,8 smatra da je to nimalo ili malo, a 7,5 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.
Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku, kazao je kako je ta anketa za njega iznenađujuća, ali ne po rezultatima, već što se uopće o toj temi i govori. Smatra da je u inozemstvu u javnom prostoru puno gora situacija nego u Hrvatskoj. Potom je objasnio zašto misli da su za to krivi političari.
‘Najprije zato što su sebi zakonski omogućili da su amnestirani od bilo kakve odgovornosti za javno izgovorenu riječ, pa su onda zbog toga i postali zvijezde kao što jesu. U rijetkim zemljama su saborski zastupnici takve zvijezde, kazao je i dodao da su oni jedni od rijetkih kojima uopće to paše’, kazao je.
‘Ono što uz tu krivnju političara sigurno ide, to su mediji. Tako bliski, a tako mrski. Oni inače ne mogu jedni bez drugih, ali cijela ta priča onda pokazuje još jednog aktera. To su mediji koji od toga jako dobro žive, plasiraju (..) Ne bih odvojio krivnju jednih od drugih.’
Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasila je da je doba velikih podjela i da to nije hrvatska priča već globalna. Osim toga, kaže, u vremenima smo raznih izazova i kada političari nemaju rješenja, a vrlo često nemaju rješenja, posebno brza rješenja – oni onda uzimaju emocije i time polariziraju ljude u maniri one narodne “zavadi pa vladaj“, jer imaju takvu publiku i medijsku publiku i političku publiku koju rasprava ili njezin određeni dio više ne interesira.
‘Ta pažnja koja se daje političarima koji izvode skandale, spektakle, koji etiketiraju, stvara taj krug gdje ne možemo reći – tko je kriv ili tko je utjecao na koga’, dodala je Borčić.
‘Činjenica je da je razina razgovora i rasprave pala i da smo u dobu kratkih formi. Jako brzo konzumiramo vijesti, ne interesiramo se za detalje, učitavamo svoja značenja, mobiliziraju se emocije i ne čudi onda da imamo takve reakcije’, kaže profesorica Borčić.
Puhovski pak smatra da govor mržnje nije u porastu, već da se širi. Imamo jednu vrstu uljne mrlje koja – što je šira to je plića, kazao je.
‘Mi imamo jako žalostan, tehnički oskudan vokabular. Ti ljudi ne znaju ni psovati. Ponavljaju stalno iste psovke, iste atribute i to je nešto što je doista problem. Što se političara tiče, samo dvojica su ozbiljno u igri. To su Milanović i Plenković, a svi drugi su zapravo potpuno irelevantne figure u ovom kontekstu. Svi ostali zapravo njih ponavljaju’, rekao je Puhovski.
Govor mržnje, tvrdi, stalno se pogrešno tumači. Govor mržnje nije da meni netko kaže Puhovski je idiot, izdajica ili, uz pozdrav Zoranu Milanoviću, gvinejski štakor.
‘Kad se osobu po podrijetlu ili po stilu života, koji je vezan uz njegov identitet proskribira, pa onda bude čitava skupina u idućem koraku na dnevnom redu – to je govor mržnje. Osobno psovanje nije govor mržnje. To je histeriziranje. Ja bih radije govorio o histeriziranju u javnosti, koje je od Milanovića nadalje, služilo tomu što je najgore – da se sakrije nedostatak argumentacije’, rekao je.
‘Mogu razumjeti da netko govori dvije minute i nakon toga kaže Puhovski je idiot. Ali da netko kaže Puhovski je idiot uvodno i smatra da je to dovoljno, to je ono gdje ružna riječ nije problem po sebi nego prividno zakriva to da nema argumentacije. To je ono što je u histeriziranju zapravo osiromašilo javni govor’, izjavio je Žarko Puhovski.
Puhovski pak ne smatra da je niža razina komunikacije počela s koncertom Marka Perkovića Thompsona.
‘Njega bi trebalo inače zvati Perković Šmajser. To bi više odgovaralo njegovoj orijentaciji i želji da se vrati natrag, a i tehnologiji kojom pjeva – ne mislim elektroničkom, nego glazbenom’, kazao je i dodao da nije tu problem u pjesmama nego u tome što su se na rubu koncerta pojavili deseci ljudi koji su u crnim košuljama hodali Zagrebom.
‘Vidio sam, dizali su desnicu i vikali “Za dom spremni“. I tu je došao do izražaja, ono što govorim, moralni idiotizam hrvatskog domobranstva. Većina je rekla “mi se zabavljamo”, “mi idemo na koncert ljubavnih pjesama’, kazao je Puhovski. Za dva tjedna je, dodaje, na Poljudskom stadionu 30.000 ljudi vikalo “ZDS”, pa se na Dinamovom stadionu na utakmici protiv Crne Gore izvikivala mržnja protiv Srba. (…) To nije skandalozno, rasističko, nacionalističko vikanje. To je poziv na počinjenje kaznenog djela, odnosno poticanje na počinjenje kaznenog djela. A to je nešto drugo. Kad vičete “ZDS”, to je poziv na ubijanje ljudi, jer to nije samo usklik nego je pozdrav jednog režima koji je masovno ubijao ljude. To su stvari u kojima riječi prelaze u djela za što je odgovorno, naravno, stvaranje atmosfere u javnosti’, rekao je među ostalim Puhovski. Osamdeset godina se, kazao je, u Zagrebu nije urlalo ustaške pozdrave na ulicama.
‘Uvijek od radikalizacije imaju koristi određene, i u Hrvatskoj je to jasno vidljivo, nišne političke skupine koje u nekakvim mirnodopskim ili u normalnim uvjetima nemaju niti značajnu ulogu, tvrdi Trogrlić. Navodi da se dogodila poprilična promjena u politici stranke “Možemo” i zagrebačkog gradonačelnika u odnosu prema koncertu Marka Perkovića Thompsona, da su dozvolili, praktički ugovorili i potpisali takav koncert na Hipodromu prije nekoliko mjeseci, a da ga danas zabranjuju. Radikalizacija, kaže, odgovara i Thompsonu, zato što će istovremeno prodati sve ostale koncerte ako treba i više puta u drugim gradovima. Odgovara, rekao je, i onima s desnice koji bez toga da ih netko proziva i zabranjuje, objektivno nemaju prostor i nikad nisu ostvarili značajan prostor na izborima u Hrvatskoj. Naglasio je da na stadionu na Poljudu nije 30.000 ljudi vikalo “ZDS”, već nekoliko tisuća. I to je, kaže, previše, nedopustivo i za osudu, ali sigurno nije 30.000.
Foto: N1
