Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Zdeslav Milas rekao je u petak na otvorenju 30. Foruma hrvatske nacionalne manjine da Hrvatska dobro stoji po pitanju prava manjina, što smatra da se ne može reći za neke susjedne zemlje.
-Republika Hrvatska vrlo dobro stoji u odnosu na multilateralne ugovore Vijeća Europe “Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina” te “Povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima”, kazao je na otvorenju Foruma koji se održava u organizaciji Hrvatske matice iseljenika.
Milas je dodao kako se Forum s vremenom pozicionirao kao jedinstven stručni skup na kojem se temeljito propituje i unapređuje institucionalna skrb hrvatske države za našu manjinu u 12 europskih država, od kojih su 8 članice Europske unije.
-Posrijedi su geografske širine srednje i jugoistočne Europe, koje nakon rušenja Berlinskoga zida i pada komunizma, „povezuje“ Vijeće Europe kao najstarija europska organizacija čiji su glavni ciljevi – jačanje suradnje na Starom kontinentu, promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te demokracije i vladavine prava. Na Forumu su analizirana važna postignuća država članica u odnosu na 2 vrlo bitna multilateralna ugovora Vijeća Europe i to „Okvirnu konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina“ (1994) i „Povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima“. Republika Hrvatska tu stoji vrlo dobro u odnosu na ovespomenute multilateralne ugovore Vijeća Europe kad se gleda položaj i status 22 manjine koje žive na hrvatskom teritoriju, što se na žalost ne može reći za pojedine zemlje iz našeg susjedstva.
Predsjednik HMI Zdesla Milas – Foto: Jurica Galoić
Dio zemalja postiže odlične rezultate u poštivanju manjinskih standarda poput Mađarske, Rumunjske, Češke, Slovačke i Italije dok pojedine zemlje još trebaju poboljšavati manjinske standarde kad su u pitanju recimo prava na dvojezično obrazovanje, odnosno osnovno obrazovanje na materinskom hrvatskom jeziku – koji je jedan od 24 službenih jezika Europske unije.
Bilateralni odnosi bitni
Milas je dodao kako kvaliteta bilateralnih odnosa Hrvatske s drugim državama izrazito utječu na položaju hrvatske manjine u pojedinoj državi.
-Status hrvatske manjine u Vojvodini jest problematičan, tim više što službena politika potiče podjelu u hrvatskoj zajednici. Stoga apeliram na sve naše manjinske predstavnike da zbiju redove kako bi jačali položaj hrvatske manjine u Srijemu, Banatu i Bačkoj. Može nam biti svima geslo naših ponosnih gradišćanskih Hrvata koji sam još kao dječak upamtio, čitajući Hrvatske novine u Beču, na svakom broju na naslovnoj strani istaknuto: SLOGA JE MOĆ!-
-Nadalje, tijekom protekla tri desetljeća Forum je raspravljao i o drugim pitanjimavezanim uz vitalne čimbenike višestoljetne autohtone hrvatske manjinske zajednice, koja danas na tlu srednje i jugoistočne Europe ukupno ima četvrt milijuna žitelja. Raspravljalo se o integracijskim i asimilacijskim procesima među Hrvatima u susjednim zemljama, o dvojezičnom školstvu, kulturnim praksama, medijskoj zastupljenosti, znanstvenim prinosima i suradnji akademskih zajednica, ulozi Katoličke crkve, misije i župa u Hrvata u očuvanju materinskoga jezika, korištenju europskih fondova, mobilnosti mladih, studiju u matičnoj hrvatskoj državi uz posebnu upisnu kvotu; više se puta govorilo o položaju hrvatskog jezika, povijesti i kulture, te o stvarnom statusu pripadnika naše manjine u društvu većinskih domicilnih sredina, slušali smo o baštinskim ustanovama, o iskustvima i problemima s kojima se susrećete u zemljama u kojim živite, navdo je Milas te dodao kako smo svjedoci da su prethodno održani Forumi potvrdili veliko zanimanje kako hrvatske manjinske zajednice s jedne strane, tako i državnih institucija s obje strane granice, koje svojom djelatnošću utječu na suradnju s hrvatskim zajednicama u inozemstvu.
Gordan Grlić Radman i Zdesla Milas – Foto: Jurica Galoić
-Uglavnom, raznolike teme Foruma omogućavale su nam vjerodostojne uvide u bitna područja života i djelovanja manjinskih zajednica, a usto su nam oblikovale smjernice za jačanje suradnje na obostranu korist. Ta je ocjena valorizirana i na sjednicama Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine. Kao što znate, Hrvatska matica iseljenika je na radne sjednice Foruma hrvatskih manjina uvijek uključivala i najvažnije predstavnike Hrvatskoga Sabora, Crkve, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Ministarstva vanjskih I europskih poslova i ostalih ključnih vladinih ministarstava i institucija, te znanstvenih, kulturnih i obrazovnih ustanova – uvjereni da tek zajedničkom djelovanju možemo graditi čvrste mostove kulturne, obrazovne i znanstvene suradnje sa svima vama i pružiti vam toliko potrebne odgovore. Iz kontinuiteta te suradnje kreirana je i ova nova tema jubilarnog 30. Foruma pod naslovom „Knjižnice i društvene mreže hrvatske nacionalne manjine u europskom susjedstvu“. Knjižnice su centri znanja, ali i zabave, one su centri socijalne integracije u lokalne sredine. Uzorni primjeri knjižnica i digitalnih formata mogu se vidjeti u bečkom Hrvatskom centru i na por talu digitaliziranih godišta „Hrvatskih novina“ iz Željeznog (starih 115 godina), ali i u knjižnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, čiji portal ima bogat digitalni repozitorij, istaknuo je Milas.
Knjižnice kao centri socijalne integracije
On je naglasio da se bilježe i postignuća u Boki Kotorskoj i šire, u Crnoj Gori. – Kakvo je stanje kod ostalih manjinskih zajednica raspravljat ćemo danas u krugu stručnjaka o novoj ulozi istatusu manjinskih knjižnica, te poticanju suvremene kulture čitanja – u cilju očuvanja hrvatske kulture i pisane riječi u višejezičnom europskom susjedstvu. S nama su ovdje zato i vodeći stručni djelatnici iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – koje će predstaviti najznačajnije hrvatske digitalne repozitorije, dostupne jednim klikom miša na zaslonu mobilnih uređaja u otvorenom internetskom pristupu. Posljednjih godina svjedočimo značajnim promjenama u načinima na koje ljudi – pogotovo učenici i studenti, konzumiraju pisani sadržaj, što se nadasve odražava među mladim naraštajima koji odrastaju u digitalnom okruženju, kazao je između ostalog Milas zaključno dodao da je misija ovoga Foruma prepoznati izazove i prikazati postignuća hrvatskih manjina u kulturi čitanja i knjižničarstvu digitalne epohe, te osmisliti nove profile suvremenih knjižnica u hrvatskoj manjinskoj zajednici – raspršenoj u 12 država višejezičnog europskoga susjedstva. .
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman komentirao je slučaj hrvatskog vrtića u selu Tavankutu u Vojvodini, koji stoji zatvoren zbog diplomatskih prijepora oko jezika na kojemu će se odgoj izvoditi. Naime, u vrtiću koji je financiran novcem Hrvatske i u kojemu je planirano da odgaja na hrvatskom jeziku, Grad Subotica donio je odluku da će se odgajati i na srpskom jeziku, što je u Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) ocijenjeno kao kršenje dogovora i oduzimanje prava Hrvata u Srbiji.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman – Foto: Jurica Galoić
“Hrvati moraju imati svoj hrvatski vrtić ako je tako bilo planirano, i to je situacija od koje nećemo odustati. Upozorili smo sve najvažnije međunarodne institucije, Vijeće Europe i Europsku uniju, da tu nema diskriminacije i da Hrvati u Vojvodini u Srbiji moraju imati jednaka prava kao što ima srpska manjina u Hrvatskoj, koja ima 3 mjesta u Hrvatskom Saboru i sve što imaju i hrvatski građani. Želimo vidjeti reciprocitet”, poručio je Grlić-Radman, ističući da to “posebno propisuje konvencija Vijeća Europe o manjinama” te bilateralni sporazum između Hrvatske i Srbije sklopljen 2004.
Hrvati će uskoro u Sloveniji dobiti Hrvatski dom, objavio je ministar, navevši da je hrvatska Vlada pri zaključenju kupnje objekta. Budući da su Slovenci u Hrvatskoj priznati kao manjina, poručio je da očekuje od Slovenije da prizna Hrvate kao manjinu.
Tema ovogodišnjeg Foruma je “Knjižnice i društvene mreže hrvatske nacionalne manjine u europskom susjedstvu”. Tim povodom, Milas je kazao da su knjižnice “centri znanja, ali i zabave, one su centri socijalne integracije u lokalne sredine”.
Kao uzorne primjere knjižnica i digitalnih formata naveo je one u bečkom Hrvatskom centru i na portalu digitaliziranih godišta “Hrvatskih novina” iz Željeznog, kao i u knjižnici Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata s bogatim digitalnim repozitorijem, naglasivši da se bilježe postignuća u Boki Kotorskoj i šire u Crnoj Gori.
Misija Foruma je prepoznati izazove i prikazati postignuća hrvatskih manjina u kulturi čitanja i knjižničarstvu digitalne epohe, te osmisliti nove profile suvremenih knjižnica u hrvatskoj manjinskoj zajednici – raspršenoj u 12 država višejezičnog europskoga susjedstva, kazao je Milas.
Izvor: HMI
Foto: Jurica Galoić
