Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas agilno vodi ustanovu koja se već 75 godina bavi Hrvatima izvan domovine. Milas je na mjesto ravnatelja HMI-a došao s pozicije prodekana na Veleučilištu Algebra Bernays. Prije svega on je vrsni komunikolog, a bio je i predsjednik Suda časti Hrvatske udruge za odnose s javnošću te počasni predsjednik Hrvatske akademske zajednice i glavni tajnik Zajednice utemeljitelja HDZ-a. S Milasom smo o razgovarali o problematici s kojom se suočava u radu ove vrlo prominentne institucije koja spaja domovinsku i iseljenu Hrvatsku.
U zadnje vrijeme šire se optimistični tonovi kada je u pitanju povratak potomaka naših iseljenika u domovinu njihovih predaka. Kako se vama čini i raspolažete li nekim konkretnim podacima o broju povratnika i trendovima?
U posljednjih nekoliko godina doista primjećujemo pomak u percepciji Hrvatske među mlađom generacijom potomaka iseljenika. Hrvatsku doživljavaju kao domovinu, a sve više I kao mjesto stvarnih životnih i profesionalnih mogućnosti. Taj je trend posebno vidljiv nakon 2020. godine, kada su globalne okolnosti potaknule mnoge obitelji na preispitivanje prioriteta, a dio njih okrenuo se upravo Hrvatskoj kao sigurnijem i stabilnijem okruženju.
Prema dostupnim demografskim analizama i podacima različitih državnih institucija, u Hrvatsku se godišnje doseljava nekoliko tisuća osoba hrvatskog podrijetla. Posebno veseli sve veći udio mlađih naraštaja koji dolaze ne samo iz emotivnih razloga, nego i zbog studija, otvaranja poduzeća, rada u IT-u, kreativnim industrijama i turizmu. Hrvatska matica iseljenika to prepoznaje te će dodatno proširiti svoje aktivnosti vezane uz poticanje povratka.
Mladi su okosnica svega. Mnogi su nažalost iselili, neki se vraćaju… Imamo veliku dijasporu i puno mladih. Kako ih privući da žive, školuju se, obrazuju i rade u Hrvatskoj?
Iznimno nam je važno doprijeti do mladih naraštaja iseljenika i njihovih potomaka koji možda ne govore hrvatski jezik, ali u srcu nose osjećaj pripadnosti hrvatskoj obitelji. U vremenu velikih globalnih izazova i digitalne transformacije, Hrvatska matica iseljenika svoje tradicionalne programe i aktivnosti namijenjene mladima dodatno osnažuje i prilagođava, kako u stvarnom prostoru tako i na društvenim mrežama, kako bi svima omogućila uključivanje u život hrvatske zajednice, upoznavanje s vlastitim korijenima, učenje jezika I aktivno sudjelovanje u izgradnji zajedništva.
Nadalje, Vlada RH preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i sada Ministarstva demografije i useljeništva već niz godina dodjeljuje stipendije za učenje hrvatskoga jezika u Republici Hrvatskoj i za internetsko učenje hrvatskoga jezika (u akademskoj godini 2025./2026. dodijeljeno je 260 stipendija), a osigurane su i posebne upisne kvote na hrvatskim visokim učilištima namijenjene pripadnicima hrvatske nacionalne manjine I hrvatskoga iseljeništva.
Hrvatska matica iseljenika ima tradicionalne programe za mlade: Mala škola hrvatskoga jezika i kulture (za djecu 9-14 godina), Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture koju provodimo sa Sveučilištem u Zagrebu za starije od 18 godina, te već u idućoj godini planiramo proširiti programe u smjeru organizacije sportskog kampa za srednjoškolce (14 do 18 godina), koji će uz sportske aktivnosti uključivati i učenje hrvatskoga jezika, kulture I povijesti.
Veliki broj mladih okuplja naša Škola hrvatskoga folklora, zatim volonterski program Eco Heritage Task Force, Filmska radionica koja se odvija u okviru Dana hrvatskoga filma u Orašju, a planiramo ponovo organizirati radionicu Stvaranje kazališta u Franjevačkom samostanu u Gučoj gori i Vitezu u Lašvanskoj dolini.
Folklor povezuje Hrvate širom svijeta
Uz postojeće programe različite djelatnosti i intenzivnu komunikaciju, namjeravamo se još snažnije prilagoditi mlađim generacijama. Iz pozicije osobe koja je godinama radila sa studentima mogu reći da je to vrlo izazovno. Mladi su u mnogočemu slični posvuda u svijetu: slabije čitaju, informacije uglavnom traže na društvenim mrežama, a živimo u audiovizualnom okruženju. Naš je zadatak privući im pozornost kratkim i jasnim sadržajima, stoga ćemo i Matičin tim ojačati mladim stručnjacima koji će znati prenijeti informacije svojoj generaciji, dok će okosnicu činiti ljudi koji su dugogodišnjim radom u ustanovi stekli neprocjenjivo iskustvo u vođenju programa namijenjenih iseljenicima.
Ulažu se znatna novčana sredstva za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske. Koliko su ona vidljiva i koliko pomažu u stvarnosti?
Znatan dio financijskih sredstava koje Republika Hrvatska ulaže u Hrvate izvan domovine predstavlja stratešku, dugoročnu investiciju, a ne jednokratnu socijalnu ili simboličnu pomoć.
Vidljivost tih sredstava ne mjeri se samo kroz apsolutne iznose, nego prije svega kroz konkretne učinke na terenu: očuvanje jezika, jačanje identiteta, institucionalnu održivost zajednica te povezivanje iseljeništva s domovinom.
Nositelj te politike je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji pod vodstvom državnog tajnika Zvonko Milas sustavno skrbi o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskim nacionalnim manjinama u dvanaest europskih država te o iseljeništvu u prekomorskim i europskim zemljama. Programi koje Ured financira obuhvaćaju obrazovanje, znanost, kulturu, medije, institucionalni razvoj i potporu mladima, čime se stvaraju preduvjeti za dugoročnu održivost hrvatskih zajednica.
Posebno su vidljivi učinci u području obrazovanja i jezika. Programi namijenjeni učenicima I nastavnicima, uključujući Hrvatska nastava u inozemstvu, izravno pridonose očuvanju hrvatskoga jezika i jačanju identitetske povezanosti mlađih naraštaja s Hrvatskom. Upravo se kroz te programe jasno vidi kako relativno skromna financijska sredstva mogu imati snažan I dugotrajan društveni učinak.
Iskustvo Hrvatska matica iseljenika potvrđuje da su državna ulaganja najučinkovitija ondje gdje postoje aktivne, dobro organizirane i programski jasne hrvatske zajednice. Potpore hrvatskim kulturnim društvima i institucijama u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, ali i u Južnoj Americi, Kanadi i Australiji rezultiraju jačanjem hrvatskih škola, kulturnih manifestacija, folklora, izdavaštva i medija na hrvatskom jeziku. Time se sredstva ne troše pasivno, već se pretvaraju u vidljive i mjerljive rezultate.
Važnu ulogu ima i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova sa svojim diplomatsko- konzularnim predstavništvima, koja kontinuirano prate stanje hrvatskih zajednica i sudjeluju u provedbi programa na lokalnoj razini. Dodatno, suradnja sa Ministarstvo demografije I useljeništva jača segment povratka i povezivanja iseljeništva s Hrvatskom, čime se financijska potpora nadograđuje demografskim i razvojnim ciljevima.
Sve navedene institucije djeluju unutar jedinstvenog strateškog okvira Vlade Republike Hrvatske, uz trajnu političku potporu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. Stoga se može zaključiti da su sredstva uložena u Hrvate izvan Hrvatske vidljiva ondje gdje postoji kapacitet za njihovu provedbu, a njihov stvarni učinak najjasnije se očituje u očuvanom jeziku, aktivnim zajednicama i trajnoj povezanosti iseljeništva s hrvatskom državom i kulturom. Konačno, vidljivo je i u stalnom rastu iseljeničkih personalnih doznaka.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas u sredini
Puno se posvećuje pažnje Hrvatima u BiH. Nekada davno to područje bilo je demografski bazen za Hrvatsku, Europu i svijet. Nažalost, demografska situacija I tamo je gotovo dramatična. Kako to popraviti?
Hrvati u Bosni i Hercegovini desetljećima su bili snažan demografski, kulturni i gospodarski oslonac ne samo Hrvatske, nego i šire europske i svjetske hrvatske zajednice. Danas se, nažalost, suočavamo s demografskim izazovima koji su ozbiljni i dugoročni, no važno je naglasiti da oni nisu nepovratni. Upravo suprotno – pred hrvatskom zajednicom u Bosni I Hercegovini nalazi se razdoblje u kojem su mogući novi razvojni iskoraci, pod uvjetom da se nastavi sustavno, koordinirano i dugoročno djelovanje.
Pozitivni pomaci već su vidljivi na terenu, iako često ne dobivaju dovoljnu medijsku pozornost. Mladi Hrvati u Bosni i Hercegovini sve se aktivnije uključuju u društvene, kulturne, obrazovne i poduzetničke inicijative, a hrvatske institucije – od škola i sveučilišnih programa do kulturnih i crkvenih ustanova – bilježe rast aktivnosti i jačanje institucionalne potpore iz Republike Hrvatske. Upravo je ta mreža institucija temelj opstanka i razvoja hrvatskog naroda u BiH.
Ključnu ulogu u tom procesu ima Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji kroz financijske potpore, strateške projekte i političko zagovaranje sustavno jača položaj Hrvata u BiH. Naglasak se sve više stavlja na projekte koji izravno utječu na ostanak mladih: ulaganja u obrazovanje, stipendiranje, razvoj zdravstvenih kapaciteta i centara za mlade, potporu kulturnim programima i poticanje lokalnih razvojnih inicijativa. Hrvatska matica iseljenika u ovoj godini dodatno pojačava projektnu aktivnost prema Hrvatima u BiH, i u suradnji sa Središnjim državnim uredom povezuje hrvatske institucije u BiH s kulturnim, obrazovnim i stručnim kapacitetima u Hrvatskoj. Takvi projekti ne djeluju samo simbolično – oni stvaraju osjećaj pripadnosti, perspektive i vidljivosti, što je ključno udonošenju odluke o ostanku.
Demografski oporavak ne može se temeljiti isključivo na financijskoj pomoći. On zahtijeva stvaranje okruženja u kojem mladi vide budućnost: kvalitetno obrazovanje na hrvatskom jeziku, mogućnost zapošljavanja, kulturni život i osjećaj društvene vrijednosti. Upravo zato sve veći naglasak stavljamo na programe koji spajaju identitet i razvoj, kulturu i ekonomiju, lokalnu zajednicu i međunarodnu povezanost.
Primjer takvog pristupa je i nedavno gostovanje gotovo stotinu mladih umjetnika iz Tomislavgrada, koji su u prostorijama Matice izveli predstavu Ero s onoga svijeta. Taj događaj bio je mnogo više od kazališne večeri – bio je snažna poruka kulturne povezanosti, kreativne energije i potencijala mladih ljudi koji žele ostati aktivni u svojoj sredini, ali I povezani s Hrvatskom.
Koju biste zemlju istaknuli s hrvatskim iseljenicima koja na neki način ostvaruje najbolju i najkvalitetniju suradnju s maticom državom?
Teško je izdvojiti samo jednu zemlju, jer svaka zajednica nosi vlastitu dinamiku, povijest I način organiziranja. Hrvatska iseljenička mreža iznimno je raznolika, od tradicionalnih zajednica u Južnoj Americi, preko europskih država, do novijih migracijskih valova u Irsku, Njemačku ili skandinavske zemlje.
U Švicarskoj djeluje dvanaest katoličkih misija i više od osamdeset hrvatskih udruga, dok su hrvatske zajednice u Njemačkoj i Australiji snažno organizirane, dobro povezane i iznimno aktivne. Zajednice u Čileu, Argentini i Kanadi osobito su vitalne u očuvanju jezika i tradicije, a Matica s njima aktivno surađuje kroz edukativne programe i podršku hrvatskim školama.
Uz iseljeničke zajednice, valja spomenuti i hrvatsku nacionalnu manjinu, koja daje snažan doprinos očuvanju jezika, kulture i tradicije. Nedavno smo u Mađarskoj obilježili Dan Hrvata I 30. obljetnicu djelovanja Hrvatske državne samouprave. U Zagrebu je održan jubilarni 30. Forum hrvatske nacionalne manjine u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, tradicionalno okupljajući predstavnike hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 europskih država, stručnjake, znanstvenike i predstavnike hrvatskih državnih institucija. U konačnici, suradnja ne ovisi o geografiji, nego o odnosima. A odnosi se grade povjerenjem i predanošću vrijednostima koje hrvatsko iseljeništvo oduvijek posjeduje.
Matica je vrlo aktivna u svom djelovanju. No što je ono gdje se možda teško ostvarujete i pokrećete željene namjere i planove?
Hrvatska matica iseljenika u razdoblju modernog hrvatskog suverenizma ima posebnu I nezamjenjivu ulogu: biti most između domovinske i izvandomovinske Hrvatske, povezivati ljude i zajednice, prenositi znanja i iskustva te čuvati i promicati ono što nas čini Hrvatima – jezik, kulturu, vjeru i pripadnost jedinstvenome narodu.
Naš je rad usmjeren na konkretne projekte i programe koji okupljaju, osnažuju i povezuju hrvatske zajednice diljem svijeta. Posebnu pozornost posvećujemo kulturno-umjetničkim društvima, iseljeničkoj periodici, hrvatskim katoličkim misijama, hrvatskim školama I lektoratima, jezičnim tečajevima, ljetnim i zimskim programima za mlade te potpori iseljeničkim medijima, udrugama i angažiranim pojedincima.
U suradnji sa sveučilištima želimo raditi na uklanjanju prepreka pri priznavanju diploma, ponuditi modernije i prilagođene tečajeve hrvatskoga jezika te razvijati suradnju s jedinicama lokalne samouprave kako bismo olakšali povratak i integraciju naših ljudi.
Sve te aktivnosti omogućuju jačanje identiteta i zajedništva te osiguravaju da naš narod, bez obzira gdje živi, osjeća vezu s domovinom, a svima koji se odluče vratiti želimo taj povratak učiniti što lakšim.
Živjeli ste i sami dugo u iseljeništvu. Možete li usporediti život vani i u domovini?
Iseljeništvo me je u potpunosti obilježilo i kasnije oblikovalo. U Austriji sam mnogo naučio, ne samo njemački jezik, nego i radne navike, odgovornost, vrijednosti koje i danas smatram temeljem profesionalnog i osobnog života. Iskustvo života izvan domovine dalo mi je dublje razumijevanje onih koji su zbog ekonomskih ili političkih prilika bili prisiljeni napustiti Hrvatsku. Razvilo je u meni snažnu empatiju prema njihovoj čežnji za domom, koju osjećaju iz druge države ili s drugog kontinenta, ali i posebno poštovanje i osjećaj bliskosti prema hrvatskim manjinskim zajednicama i Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Sve je to ostavilo dubok trag u meni. Austriju iskreno cijenim, ali ondje ste uvijek stranac. U Hrvatskoj sam ipak u svojoj domovini, među svojim ljudima i upravo je to ona bitna razlika koja se osjeti na svakom koraku.
Razgovarao: Ivica Buljan
Foto: Hrvatska matica iseljenika
