U ovo novogodišnje doba trgovi i ulice našega glavnog grada prepuni su ljudi i događanja. Jedna od kraćih gradskih ulica u samom centru je i Bakačeva ulica koja vodi od Trga bana Jelačića do Kaptola. Mnogo puta prođemo i pogledamo naziv ulice, ali počesto vrlo malo znamo o ljudima čija imena nose te ulice.
Dakle, junakinja dana našeg portala Bakačeva ulica dobila je ime po ravnatelju zagrebačke biskupije, ostrogonskom kardinalu Tomi Bakaču, koji je u period od 1512. do 1517. godine gradio kaptolske obrambene zidine, a materijal je dolazio s periferije grada Zagreba. Jedan dio zidina je vidljiv i danas. .
Toma Bakač rođen je u Ostrogonu 1435., a umro je 11. lipnja 1521. Bio je sin kolara Bakolcza iz Erdőda kraj Szatmára, mjesta koje je danas u Rumunjskoj.
Pohađao je za svećenika u Egerskoj biskupiji kad je 1487. imenovan biskupom Jurske biskupije. Za njegova biskupovanja izumrla je obitelj Čupora Moslavačkih, čiji su posjedi potom pripali njemu. Biskupovao je zatim u Egeru i Ostrogonu te upravljao Bačko-kaločkom nadbiskupijom, a biskupijom Zagrebačkom osam godina u period od 1510. do 1518. Bio je kancelar Vladislava II. Jagelovića i vođa njegovih pristaša, a za kardinala je imenovan 1510.
Tih godina Toma Bakač bio je jedna od najmoćnijih stanovnika na širem području tadašnji urbanih središta Gradeca i Kaptola pa je tako postao vlasnik posjedâ Susedgrad, Medvedgrad, Stubica i Rakovec, a zatim se dalje širio na istok pa je postao vlasnik Moslavine i Kutine. Koliko je u tom period bio moćan Toma Bakač najbolje svjedoči izjava mletačkog poslanika, koji ga je svojedobno nazvao drugim kraljem (alter rex na latinskom jeziku).
Da namiri dugove, prepustio je dio posjeda Zagrebačkoj biskupiji i Kaptolu, a većinu je darovao sinovcu Petru, osnivaču hrvatske grane velikaške obitelji Erdődy.
Sudjelovao je na općemu crkvenom saboru u Lateranu. Kako svećenička lica tada nisu bili samo posvećeni molitvi, pastvi, Bogu i bogaćenju, nego i ratu tadašnji Papa Lav X. povjerio mu je organizaciju neuspjela križarskog rata protiv Turaka. Prema nekim izvorima i sam Toma Bakač sudjelovao je na konklavi nakon smrti pape Julija II. te je bio među glavnim kandidatima za izbor novog Pape. U početku je imao najviše glasova, ali nije uspio osigurati potrebnu većinu. U sljedećem krugu pobjedu je odnio Giovanni de Medici, koji je postao papa Lav X. Pored svih aktivnosti nadzirao je odgoj malodobnog kralja Ludovika II. te bio središnja ličnost u Ugarskoj i Hrvatskoj na prijelazu iz XV. u XVI. stoljeće.
I na koncu u Zagrebu je za obranu katedrale podigao tzv. Bakačevu kulu koja je 1906. srušena za Bolléove obnove katedrale nakon potresa, a kamen od kojega je bila sagrađena ugrađen je u nasip na lijevoj savskoj obali.
Priredio: Ivica Buljan
